Novi ciklus Vinskih srijeda u zagrebačkom Roots baru započeo premijernim zagrebačkim predstavljanjem vina Slamić
Posljednje srijede u rujnu nastavio se jesenski ciklus Vinskih srijeda nakon posla u kojima se vinoljupcima predstavljaju vinarije manje zastupljene u Zagrebu. Prvo predstavljanje nakon ljetne pauze pripalo je vinima Slamić i ispunilo do zadnjega mjesta sve popularniji zagrebački bar u kojemu osim vina, ujutro nude zdrave voćne i povrtne sokove uz doručak, a poslije podne i koktele. Vinska karta bazira se na hrvatskim vinima i većinom - izvornim hrvatskim sortama.
Slamić vinarija je obiteljska vinarija nastala gotovo slučajno, kako je na predstavljanju kazao Davor Slamić, sin vlasnika Vinarije, Dane Slamića. „Povijest obitelji Slamić vezana je za selo i poljoprivredu – obitelj je imala velike površine zemlje i živjela od stočarstva, vinogradarstva i maslinarstva. Trbuhom za kruhom, početkom 70-tih godina prošlog stoljeća tadašnji mladi potomci Slamića, među kojima je bio i moj otac, otišli su u inozemstvo gdje su vrlo brzo postali uspješni ugostitelji. Nakon povrtaka u Hrvatsku 1993. godine otac je kupio Hotel Borovnik u Tisnom, a uz to, u ostavštini nakon očeve smrti dobio i vinograd. S obzirom da vinograd ima na selu poseban status jer, 'Ako je urod dobar i zdrav, moraš biti dobar čovjek‘, molio je susjede, starosjedioce da obrađuju i održavaju vinograd, da grožđe uvijek bude dobro i zdravo. Nakon njihove smrti nije imao izbora – morao se osobno brinuti o vinogradima i vinu, pa je nastalo prvo vino Slamić“, simpatično je i s puno topline Davor ispričao obiteljsku priču. Dane se vinogradu i vinu posvetio onako kako radi i sve drugo – entuzijastično, s puno elana i bez kompromisa. Vinogradi obitelji Slamić nalaze se u šibenskom zaleđu na više manjih lokacija s ukupno oko 6.000 loza. Proizvode nekoliko vina - Didin San, pjenušavo vino po tradicionalnoj metodi, Ćaćin san, cuvée trbljana, debita, pošipa i maraštine, Rosé od babića, Syrah i Babić.
Sva vina Slamić oduševila su goste Rootsa, počevši od pjenušca Didin san koji je ove godine osvojio 3. mjesto na Salonu pjenušavih vina u Zagrebu u kategoriji bijelih vina. Proizveden je od četiri izvorne sorte - trbljana, debita, maraštine i pošipa koji mu daje lijepo, dovoljno snažno atletsko tijelo kao i njegovoj mirnoj verziji „Ćaćin san“ – ugodnom, mirisnom pitkom vinu kojeg se tražila čaša više uz mladi kozji sir. Pjenušac Didin san istovremeno je vrckav, krckav i ozbiljan pjenušac koji će zainteresirati nepca i vinskih znatiželjnika i istinskih poznavatelja i ljubitelja mjehurića. Na rosé od sorte babić, Davor Slamić posebno je ponosan, jer i pravilno rashlađen i na sobnoj temperaturi dobro paše svim ljubiteljima ružičastih vina. Mi smo ga kušali ugodno rashlađenog, uz paštetu od pršuta. Syrah je poznata francuska sorta koja postiže vrlo dobre rezultate upravo u šibenskom i zadarskom zaleđu, pa je i Slamićev Syrah 2015 pokazao voćnost i nježnu pikantnost koja se lijepo spojila uz salamu s tartufima. Ponos obitelji Slamić je sorta babić, kao i svih vinarija koje u šibenskome kraju njeguju tradiciju i vraćaju ponosno babić na stolove ljubitelja dobre kapljice. Babić 2015 pokazao je svoju voćnost, punoću, snagu, ali i pitkost uz pršut šibenskoga kraja koji je donio Davor Slamić. Ono što je zajedničko svim Slamićevim vinima je, rekla bih, definirana elegancija, kao odraz njihovog kreatora, njegove jednostavnosti i autentičnosti. Za kraj degustacije kušalo se maslinovo ulje Slamić, donešeno u Zagreb samo za ovu prigodu, jer ga Slamići proizvode isključivo za vlastite potrebe.
Na brojne upite gostiju gdje se vina mogu kupiti, Davor Slamić je spomenuo trgovine Djelo u svojoj županiji gdje se vina prodaju po promotivnim cijenam, a uskoro će biti i u Zagrebu. Vina se mogu kušati i kupiti u hotelu Borovnik u Tisnom, kao i pojedinim restoranima u Šibeniku, Karlovcu i Hvaru. Slamićev Babić može se kušati i u zagrebačkom baru Roots. A simpatičnu pošalicu o Babiću, koja, rekla bih, vrijedi za sva Slamićeva vina, gosti Rootsa čuli su od Davora - „Popiješ prvu času za veselje, pa popiješ i drugu za uživanciju i tako dođes do treće čaše i postaneš novi čovjek; ali sad počinju problemi jer novi čovjek traži svoju prvu čašu vina...“
Foto: Julio Frangen
PR: Zlatne riječi
Leave a Reply